Poremećaj

LIJEČENJE BOLESTI

Hiperaktivna djeca

Poremećaj se najčešće otkriva kad dijete krene u kolektiv, posebno u školu.

Vrlo je učestao, i smatra se da se pojavljuje u 3-5% djece školske dobi. Najmanje je četiri puta češći u dječaka nego u djevojčica.

U stranoj literature naći ćemo naziv ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder – poremećaj pažnje i hiperaktivnost).

Još uvijek su u upotrebi i termini koji su se ranije koristili, i to: minimalna cerebralna disfunkcija, ADD (Attention Deficit Disorder- poremećaj pažnje) i ADDH (Attention Deficit Disorder with Hyperactivity- poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću).

Neželjeni pobačaj

Tradicionalno, spontani se pobačaj definirao kao svaki neželjeni prekid trudnoće do navršenih 28 tjedana trudnoće, međutim, napretkom medicine i povećanjem mogućnosti preživljenja sve mlađih plodova, danas se spontani pobačaj definira kao neželjeni prekid trudnoće prije 24. ili čak 22. tjedna, odnosno one u kojih je plod lakši od 500 grama.

Ukoliko se uzastopno izgube dvije ili više trudnoća, govorimo o habitualnom ili ponovljenom pobačaju.

Učestalost

Smatra se kako se na svakih 100 oplođenih jajnih stanica čovjeka rađa 10-25 djece koja su sposobna za život izvan maternice. Većina ostalih trudnoća gubi se spontanim pobačajem, tim češće što je trudnoća kraća.

Uzroci

Mogući uzroci spontanog i ponavljanog pobačaja su:

- poremećaj građe zametka zbog poremećaja kromosoma, genskih poremećaja, infekcija, otrova, fizikalnih ili kemijskih faktora
- imunološki poremećaj kada dijete ima antigene koje je naslijedilo od oca i majčino tijelo ga prepoznaje kao strano tkivo i razvija protutjela na njega
- slabost vrata maternice
- hormonski poremećaji: šećerna bolest majke, bolesti štitnjače, manjkavost žutog tijela koje proizvodi hormone potrebne u trudnoći
- bolesti majke ili ploda koje dovode do nedovoljne funkcije srca, bubrega, jetre ili drugih organa, poremećaja zgrušavanja krvi, sistemske infekcije id.
- poremećaj građe maternice
- zagađenje okoliša
- trauma ploda, osobito tijekom dijagnostičkih zahvata u ranoj trudnoći (biopsija, rana amniocenteza, placentocenteza�)

Simptomi

Simptomi pobačaja su: krvarenje iz rodnice, stezanje maternice koje uzrokuje bolove u donjem dijelu trbuha, istjecanje plodne vode, izlaženje dijelova posteljice i ploda iz rodnice.

Ovi se simptomi mogu javljati u raznim kombinacijama i biti različite jačine. Zbog toga je svako krvarenje u trudnoći znak koji obavezno treba razjasniti posjetom ginekologu.

Štitnjača

Hipertioza i hipotieroza, liječi se mjesec dana

Štitna žlijezda (štitnjača, lat. glandula thyreoidea), endokrina žlijezda, nalazi se na prednjoj strani vrata, ispod grkljana. Leptirastog je oblika, sliči na slovo H sa stanjenim prednjim djelom, isthmus, koji leži ispred dušnika, i dva režnja, koji leže postranično uz dušnik i grkljan. Štitasta žlijezda je teška tridesetak grama.

Glavni hormoni štitaste žlijezde su- tiroksin  i trijodtironin . Pod nadzorom tireotropnog hormona (TSH) i hipotalamusa štitasta žlijezda izlučuje hormon tiroksin  uz autoregulaciju, pa se izlučivanje aktivira čim se smanji razina tog hormona u krvi.

Uz ta dva hormona štitasta žlijezda izlučuje i kalcitonin, hormon koji sudjeluje u regulaciji koncentracije kalcijevih iona u tjelesnim tekućinama.Za sintezu hormona štitaste žlijezde potreban je jod. Jod dobivamo uglavnom iz hrane. Dovoljna količina joda je oko 50 mg godišnje.

Ako štitna žlijezda izlučuje premalo hormona, inhibicija hipofize i hipotalamusa bit će smanjena, pa će se poticanje štitaste žlijezde povećati. To se, na primjer, događa u slučajevima gušavosti kojoj je uzrok nedostatka joda u hrani. U takvim okolnostima štitasta žlijezda ne može proizvoditi dostatnu količinu hormona, pa hipofiza izlučuje mnogo TSH, a tkivo se štitaste žlijezde znatno povećava.

NOVOSTI I SAVJETI

KAKO DO NAS

ZAGREB - POPOVEC

detaljnije ››