bubreg

LIJEČENJE BOLESTI

Bol i pečenje kod mokrenja

Infekcije u mokraćnom sustavu se dijele na infekcije gornjih ( upale bubrega i mokraćovoda) i donjih mokraćnih sustava (mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi).

Infekcije mokraćnog sustava mogu izazvati bakterije, virusi, gljivice ili paraziti. Uzročnici koji uzrokuju infekciju mogu ući u mokraćni sustav na dva načina .

Najčešći put širenja infekcije i ulaska u mokraćni sustav je preko vanjskog otvora mokraćne cijevi (kod muškaraca na vrhu penisa, a kod žena na otvoru mokraćne cijevi na mjestu gdje se kod žene otvara na stidnicu).

Ishod je infekcija koja se širi uzlazno prema mjehuru, mokraćovodima i bubrezima.

Drugi put širenja infekcije u mokraćni sustav je rjeđi, kroz krvotok, ravno u bubrege.

Bubreg

Bubrezi (lat. ren, gr: νεφρό, nephro) parni su žljezdani organ mokraćnog sustava. Smješteni su retroperitonalno, odn. iza potrbušnice. Desni bubreg leži nešto niže od lijevog.

Bubreg je duguljasti organ oblika graha.

Kod normalno razvijenog bubrega, površina je glatka, crvenkasto-plava. Bubreg je ovijen vezivnom čahurom, a oko čahure se nalazi sloj masnog tkiva koji održava toplinu i učvršćuje bubreg, zajedno čine tzv. bubrežnu (Gerota) fasciju (nazvanu prema Dimitrie Gerota). Do bubrega dolaze štetne ili suvišne tvari koje se potom izlučuju iz tijela.

Osnovna građevna jedinica bubrega jest nefron. Svaki bubreg sadrži otprilike milijun nefrona. Nefron započinje u bubrežnoj kori Malphigijevim tjelešcem, koje se sastoji od spleta krvnih žila-glomerula. Glomerule su smještene u Bowmanove čahure. U čahuru ulazi arteriola afferens, i stvara glomerul. Iz čahure izlazi arteriola efferens. Rad bubrega nadopunjuje koža.

Kamenci u bubregu

Kamen u bubregu

Nadbubrežne žlijezde

Nadbubrežna žlijezda (lat. Glandula adrenalis ili Glandula suprarenalis) je organ kod sisavaca, uključujući i čovjeka. To je mala parna trokutasta endokrina žlijezda koja se nalazi na vrhu svakog bubrega;

Njena glavna odgovornost je regulacija stresnog odgovora putem sinteze kortikosterida i katekolamina, uključujući kortizon i adrenalin, te regulacije elektrolita u izvanstaničnoj tekućini tijela. Sastoji se iz dva dijela: kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po porijeklu i po funkciji.

Neželjeni pobačaj

Tradicionalno, spontani se pobačaj definirao kao svaki neželjeni prekid trudnoće do navršenih 28 tjedana trudnoće, međutim, napretkom medicine i povećanjem mogućnosti preživljenja sve mlađih plodova, danas se spontani pobačaj definira kao neželjeni prekid trudnoće prije 24. ili čak 22. tjedna, odnosno one u kojih je plod lakši od 500 grama.

Ukoliko se uzastopno izgube dvije ili više trudnoća, govorimo o habitualnom ili ponovljenom pobačaju.

Učestalost

Smatra se kako se na svakih 100 oplođenih jajnih stanica čovjeka rađa 10-25 djece koja su sposobna za život izvan maternice. Većina ostalih trudnoća gubi se spontanim pobačajem, tim češće što je trudnoća kraća.

Uzroci

Mogući uzroci spontanog i ponavljanog pobačaja su:

- poremećaj građe zametka zbog poremećaja kromosoma, genskih poremećaja, infekcija, otrova, fizikalnih ili kemijskih faktora
- imunološki poremećaj kada dijete ima antigene koje je naslijedilo od oca i majčino tijelo ga prepoznaje kao strano tkivo i razvija protutjela na njega
- slabost vrata maternice
- hormonski poremećaji: šećerna bolest majke, bolesti štitnjače, manjkavost žutog tijela koje proizvodi hormone potrebne u trudnoći
- bolesti majke ili ploda koje dovode do nedovoljne funkcije srca, bubrega, jetre ili drugih organa, poremećaja zgrušavanja krvi, sistemske infekcije id.
- poremećaj građe maternice
- zagađenje okoliša
- trauma ploda, osobito tijekom dijagnostičkih zahvata u ranoj trudnoći (biopsija, rana amniocenteza, placentocenteza�)

Simptomi

Simptomi pobačaja su: krvarenje iz rodnice, stezanje maternice koje uzrokuje bolove u donjem dijelu trbuha, istjecanje plodne vode, izlaženje dijelova posteljice i ploda iz rodnice.

Ovi se simptomi mogu javljati u raznim kombinacijama i biti različite jačine. Zbog toga je svako krvarenje u trudnoći znak koji obavezno treba razjasniti posjetom ginekologu.

Protiv pušenja

Najgora i otrovnija navika ljudi, isti dan zasmrdi cigareta.

Pušenje je način konzumiranja duhana uzimanog u obliku cigara (umotanih u duhanov list), cigareta (malenih cigara umotanih u papir), cigarilosa, i pomoću lule.

Drugi oblik konzumacije duhana je žvakanje i šmrkanje. Kako duhan sadržava u sebi otrovne alkaloide, kao što je nikotin a prilikom pušenja se stvara i katran, nerazrijeđeni beznikotinski kondenzat dima, pušenje je opasna navika za zdravlje ljudi jer štetno djeluje na krvožilni sustav i pluća.

U Hrvatskoj je zabranjena prodaja duhanskih proizvoda mlađima od 18 godina, no postoji mnogo slučajeva kada osnovnoškolci puše od svoje trinaeste godine, što je tada jako štetno za zdavlje, mnogo više nego za zdravlje odraslog čovjeka. Kada pušači puše, oni također štete ljudima oko sebe, što se naziva pasivno pušenje. Također, pasivni pušači udišu i dim koji je nefiltriran pa udišu i više dima nego pušač.

Upala mokraćnih kanala

Infekcija mokraćnih kanala je jedna od najčešćih infekcija koja više pogađa žene nego muškarce. 

20-30% žena ima bar jednom godišnje akutnu, nekomplikovanu infekciju.

Najčešći uzročnik ove bolesti je, u 75% slučajeva, Esherichia coli koja iz debelog crijeva ili analnog područja prelazi do mokraćnog otvora, odakle prelazi u mokraćne organe.

NOVOSTI I SAVJETI

KAKO DO NAS

ZAGREB - POPOVEC

detaljnije ››