Kronična bolest jetre kod koje dolazi do propadanja jetrenih stanica i poremećaja protoka krvi u jetri...
Masna jetra (steatosis hepatis, steatoza) posljedica je nakupljanja masti u jetri koja prelazi 5% ukupne težine jetrenog tkiva. Masnu jetru uzrokuju brojni urođeni i stečeni poremećaji metabolizma masti.
Uzročnici nastajanja mogu biti:
lijekovi i toksini (alkohol, kortikosteroidi, kontracepcija)
prehrambeni uzroci (debljina, šećerna bolest, gladovanje, poremećaji metabolizma masti, bolesti gušterače, upalne bolesti crijeva)
nasljedne bolesti (cistična fibroza, galaktozemija, Wilsonova bolest)
virusne bolesti (hepatitis C).
Upalna bolest crijeva, poznatija pod svojom engleskom kraticom IBD (inflammatory bowel disease), zapravo je grupa sličnih bolesti karakteriziranih autoimunim upalnim procesima u probavnom traktu, kroničnog karaktera, najčešće u tankom i debelom crijevu.
Hemoroide čine proširenja krvnih žila područja anusa. Razlikuju se simptomatski i esencijalni hemoroidi. Simptomatski hemoroidi nastaju kada je onemogućen protok krvi kroz venu portu i tada hemoroidi omogućavaju portalnoj krvi prolazak u donju šuplju krvnu žilu.
Esencijalni (primarni) hemoroidi su bolest krvnih žila područja analnog otvora. Primarni hemoroidi su česta bolest i najčešće zahvaća osobe srednjih godina i trudnice, a pogoduju je joj i dugo sjedenje, opstipacija, pretjerivanje u alkoholu i jakim i začinjenim jelima, te sportovi kao što je jahanje i biciklizam. Hemoroidi, također, imaju i nasljedni karakter.
U današnje vrijeme najviše ljudi pate od kolesterola i srčanih tegoba, to se uspješno izlječi za dva i pol mjeseca.
Masnoće u krvi imaju vrlo važne funkcije u organizmu, primjerice kolesterol sudjeluje u izgradnji važnih hormona, lipidi u izgradnji ovojnica živčanih stanica.
Problemi nastaju kada njihova razina poraste iznad normalnih vrijednosti. Tada mogu potanuti nastanak ateroskleroze sa gore navedenim poremećajima.
Lupanje srca pojavljuje se najčešće u malokrvnih i slabunjavih Ijudi jer im je neuro-vegetativni sistem slabo otporan.
Osnovni uzroci ovoj bolesti su preveliki duševni napor, bljedobolja, pretjerano spolno iživljavanje, oporavak poslije teških bolesti i sl.
Kolesterol i trigliceridi igraju ulogu u nastanku ateroma – suženja krvnih žila, čime se smanjuje cirkulacija u zahvaćenom području, a ukoliko to nastane u srcu, dolazi do razvoja angine pectoris i posljedično srčanog infarkta.
Urinarnu inkontinenciju dijelimo na brzo, odnosno akutno nekontrolirano mokrenje, i na sporo, ali stalno istjecanje mokraće.
Akutna urinarna inkontinencija najčešće je posljedica infekcije mokraćnog mjehura, ali može biti i posljedica upotrebe lijekova, nedostatka kretanja, kave, alkohola ili težeg zatvora.
Kronična inkontinencija nastaje zbog promjena u mozgu, mokraćnom mjehuru ili mokraćovodu ili u živčanom sistemu, koji nadzire rad mokraćnog mjehura.
Tradicionalno, spontani se pobačaj definirao kao svaki neželjeni prekid trudnoće do navršenih 28 tjedana trudnoće, međutim, napretkom medicine i povećanjem mogućnosti preživljenja sve mlađih plodova, danas se spontani pobačaj definira kao neželjeni prekid trudnoće prije 24. ili čak 22. tjedna, odnosno one u kojih je plod lakši od 500 grama.
Ukoliko se uzastopno izgube dvije ili više trudnoća, govorimo o habitualnom ili ponovljenom pobačaju.
Učestalost
Smatra se kako se na svakih 100 oplođenih jajnih stanica čovjeka rađa 10-25 djece koja su sposobna za život izvan maternice. Većina ostalih trudnoća gubi se spontanim pobačajem, tim češće što je trudnoća kraća.
Uzroci
Mogući uzroci spontanog i ponavljanog pobačaja su:
- poremećaj građe zametka zbog poremećaja kromosoma, genskih poremećaja, infekcija, otrova, fizikalnih ili kemijskih faktora
- imunološki poremećaj kada dijete ima antigene koje je naslijedilo od oca i majčino tijelo ga prepoznaje kao strano tkivo i razvija protutjela na njega
- slabost vrata maternice
- hormonski poremećaji: šećerna bolest majke, bolesti štitnjače, manjkavost žutog tijela koje proizvodi hormone potrebne u trudnoći
- bolesti majke ili ploda koje dovode do nedovoljne funkcije srca, bubrega, jetre ili drugih organa, poremećaja zgrušavanja krvi, sistemske infekcije id.
- poremećaj građe maternice
- zagađenje okoliša
- trauma ploda, osobito tijekom dijagnostičkih zahvata u ranoj trudnoći (biopsija, rana amniocenteza, placentocenteza�)
Simptomi
Simptomi pobačaja su: krvarenje iz rodnice, stezanje maternice koje uzrokuje bolove u donjem dijelu trbuha, istjecanje plodne vode, izlaženje dijelova posteljice i ploda iz rodnice.
Ovi se simptomi mogu javljati u raznim kombinacijama i biti različite jačine. Zbog toga je svako krvarenje u trudnoći znak koji obavezno treba razjasniti posjetom ginekologu.
Proljev u stvari nije bolest, nego simptom bolesti ili smetnje u tijelu.
Najčešće se radi o infekciji probavnog trakta, koja je najčešća infekciona bolest.
U najvećem broju slučajeva je proljev neopasan i nestane sam nakon nekoliko dana.
Djeci i starijim ili bolesnim osobama proljev može, kroz masovno gubljenje tekućine i elektrolita (soli), nanijeti teške smetnje u organizmu. Godišnje na svijetu umire oko dva miliona djece od posljedica proljeva, najviše u zemljama u razvoju.
Kada je u krvi smanjen broj eritrocita ili sadržaj hemoglobina , odnosno oboje govorimo o slabokrvnosti. Uzroci slabokrvnosti mogu biti različiti, a najčešći je nedostatak željeza.
Srčani zalisci su zalisci u srcu koji služe za usmjeravanje krvi unutar srca. Postoje četiri zaliska u srcu, a to su:
Dva atrioventrikularna zaliska koji se nalaze između komora i pretkomora
Dva semilunarna (polumjesečasta) zaliska koji se nalaze između komora i arterija koje izlaze iz srca
Hipertioza i hipotieroza, liječi se mjesec dana
Štitna žlijezda (štitnjača, lat. glandula thyreoidea), endokrina žlijezda, nalazi se na prednjoj strani vrata, ispod grkljana. Leptirastog je oblika, sliči na slovo H sa stanjenim prednjim djelom, isthmus, koji leži ispred dušnika, i dva režnja, koji leže postranično uz dušnik i grkljan. Štitasta žlijezda je teška tridesetak grama.
Glavni hormoni štitaste žlijezde su- tiroksin i trijodtironin . Pod nadzorom tireotropnog hormona (TSH) i hipotalamusa štitasta žlijezda izlučuje hormon tiroksin uz autoregulaciju, pa se izlučivanje aktivira čim se smanji razina tog hormona u krvi.
Uz ta dva hormona štitasta žlijezda izlučuje i kalcitonin, hormon koji sudjeluje u regulaciji koncentracije kalcijevih iona u tjelesnim tekućinama.Za sintezu hormona štitaste žlijezde potreban je jod. Jod dobivamo uglavnom iz hrane. Dovoljna količina joda je oko 50 mg godišnje.
Ako štitna žlijezda izlučuje premalo hormona, inhibicija hipofize i hipotalamusa bit će smanjena, pa će se poticanje štitaste žlijezde povećati. To se, na primjer, događa u slučajevima gušavosti kojoj je uzrok nedostatka joda u hrani. U takvim okolnostima štitasta žlijezda ne može proizvoditi dostatnu količinu hormona, pa hipofiza izlučuje mnogo TSH, a tkivo se štitaste žlijezde znatno povećava.
Akutno zapaljenje sluzokože materice nastaje prodorom bakterija.
Upala najčešće nastaje u toku menstrualnog krvarenja, poslije porođaja, poslije pobačaja, eksplorativne kiretaže, histerosalpingografije, biopsije.
Klinička slika akutne upale se karakteriše izraženim lokalnim bolom u donjem delu trbuha, visokom telesnom temperaturom praćenom groznicom, povećanim i razmekšanim uterusom (materica), gnojnim iscetkom iz uterusa, krvarenjem.
Infekcija mokraćnih kanala je jedna od najčešćih infekcija koja više pogađa žene nego muškarce.
20-30% žena ima bar jednom godišnje akutnu, nekomplikovanu infekciju.
Najčešći uzročnik ove bolesti je, u 75% slučajeva, Esherichia coli koja iz debelog crijeva ili analnog područja prelazi do mokraćnog otvora, odakle prelazi u mokraćne organe.
Povišeni krvni tlak je tlak u arterijama veći od normale, najčešće bez simptoma koji povećava rizik nastanka zatajenja srca, srčanog udara (infarkta srca) , moždanog udara, aneurizmi (patološkog proširenja arterija), oštećenja bubrega i oštećenja očne pozadine (krvnih žila mrežnice oka) .
Tlak je nizak ako oscilira između 60-70 i 100 -110. Nije to znak neke bolesti, ali ipak osobu ne pošteđuje neugodnosti.
Srce je središnji organ cirkulatornog sustava. U desnu stranu srca ulazi venska krv (osiromašena kisikom) koja bude u mirovanju 60-70 puta proslijeđena u plućnu cirkulaciju.
U plućima gdje se plućni mjehurići svakim udisajem ispune zrakom, kisik izmjenom plinova uđe u crvena krvna zrnca.Takva krv bogata kisikom ulazi u lijevi stranu srca (arterijska krv).
U lijevoj klijetki gdje je pritisak u dijastoli (pauzi između sistola - kontrakcija mišićnih stijenki) 70-80 mmHg, krv bude 60-70 puta u minuti istisnuta u aortu gdje je pritisak 120 mmHg. Iz aorte arterijska krv bude prenesena svim organima i organskim sustavima kako bi sve stanice mogle koristiti kisik neophodan za njihov rad i život.