Nazovite nas
TRAVARSTVO SABLJAKOVIĆ-HORN
Travarstvo › Liječenje bolesti › organ

LIJEČENJE BOLESTI

Bubreg

Bubrezi (lat. ren, gr: νεφρό, nephro) parni su žljezdani organ mokraćnog sustava. Smješteni su retroperitonalno, odn. iza potrbušnice. Desni bubreg leži nešto niže od lijevog.

Bubreg je duguljasti organ oblika graha.

Kod normalno razvijenog bubrega, površina je glatka, crvenkasto-plava. Bubreg je ovijen vezivnom čahurom, a oko čahure se nalazi sloj masnog tkiva koji održava toplinu i učvršćuje bubreg, zajedno čine tzv. bubrežnu (Gerota) fasciju (nazvanu prema Dimitrie Gerota). Do bubrega dolaze štetne ili suvišne tvari koje se potom izlučuju iz tijela.

Osnovna građevna jedinica bubrega jest nefron. Svaki bubreg sadrži otprilike milijun nefrona. Nefron započinje u bubrežnoj kori Malphigijevim tjelešcem, koje se sastoji od spleta krvnih žila-glomerula. Glomerule su smještene u Bowmanove čahure. U čahuru ulazi arteriola afferens, i stvara glomerul. Iz čahure izlazi arteriola efferens. Rad bubrega nadopunjuje koža.


detaljnije >>

Izbacivanje masnoće

Masnoće u krvi imaju vrlo važne funkcije u organizmu, primjerice kolesterol sudjeluje u izgradnji važnih hormona, lipidi u izgradnji ovojnica živčanih stanica.

Problemi nastaju kada njihova razina poraste iznad normalnih vrijednosti. Tada mogu potanuti nastanak ateroskleroze sa gore navedenim poremećajima.


detaljnije >>

Kronična upala jajnika

Akutna i kronične upale jajnika  (tj. obično se radi o upali jajnika i jajovoda) najčešće je uzrokovana različitim mikrobiološkim uzročnicima koji se prenose spolnim putem.

Česti uzročnici su Neisseria gonorrhoeae i Chlamydia trachomatis, no i nizi drugih mikroorganizama. Za akutne upale žena ima izražene simptome od kojih je najznačajnija bol koja se može širiti prema nozi i pojava iscjetka iz rodnice. Često je prati i porast tjelesne temperature. Bolest je potrebno hitno liječiti kod nadležnog ginekologa prema nalazu, odgovarajućim antibioticima, jer inače mogu nastupiti neželjene komplikacije.


detaljnije >>

Mišići

Mišići su djelatni aktivni pokretači našeg tijela. U ljudskom ih tijelu ima više od 500, a zajedno s kostima oni pokreću ljudsko tijelo te čine sustav organa za kretanje. Oni opuštanjem i stezanjem pokreću kosti.

Radom mišića upravlja središnji živčani sustav. Svi tjelesni mišići čine oko 40% mase ljudskog tijela, a mišićna masa muškarca u prosjeku je oko 15% veća od one u žena.


detaljnije >>

Nadbubrežne žlijezde

Nadbubrežna žlijezda (lat. Glandula adrenalis ili Glandula suprarenalis) je organ kod sisavaca, uključujući i čovjeka. To je mala parna trokutasta endokrina žlijezda koja se nalazi na vrhu svakog bubrega;

Njena glavna odgovornost je regulacija stresnog odgovora putem sinteze kortikosterida i katekolamina, uključujući kortizon i adrenalin, te regulacije elektrolita u izvanstaničnoj tekućini tijela. Sastoji se iz dva dijela: kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po porijeklu i po funkciji.


detaljnije >>

Neželjeni pobačaj

Tradicionalno, spontani se pobačaj definirao kao svaki neželjeni prekid trudnoće do navršenih 28 tjedana trudnoće, međutim, napretkom medicine i povećanjem mogućnosti preživljenja sve mlađih plodova, danas se spontani pobačaj definira kao neželjeni prekid trudnoće prije 24. ili čak 22. tjedna, odnosno one u kojih je plod lakši od 500 grama.


Ukoliko se uzastopno izgube dvije ili više trudnoća, govorimo o habitualnom ili ponovljenom pobačaju.


Učestalost


Smatra se kako se na svakih 100 oplođenih jajnih stanica čovjeka rađa 10-25 djece koja su sposobna za život izvan maternice. Većina ostalih trudnoća gubi se spontanim pobačajem, tim češće što je trudnoća kraća.


Uzroci


Mogući uzroci spontanog i ponavljanog pobačaja su:


- poremećaj građe zametka zbog poremećaja kromosoma, genskih poremećaja, infekcija, otrova, fizikalnih ili kemijskih faktora
- imunološki poremećaj kada dijete ima antigene koje je naslijedilo od oca i majčino tijelo ga prepoznaje kao strano tkivo i razvija protutjela na njega
- slabost vrata maternice
- hormonski poremećaji: šećerna bolest majke, bolesti štitnjače, manjkavost žutog tijela koje proizvodi hormone potrebne u trudnoći
- bolesti majke ili ploda koje dovode do nedovoljne funkcije srca, bubrega, jetre ili drugih organa, poremećaja zgrušavanja krvi, sistemske infekcije id.
- poremećaj građe maternice
- zagađenje okoliša
- trauma ploda, osobito tijekom dijagnostičkih zahvata u ranoj trudnoći (biopsija, rana amniocenteza, placentocenteza�)


Simptomi


Simptomi pobačaja su: krvarenje iz rodnice, stezanje maternice koje uzrokuje bolove u donjem dijelu trbuha, istjecanje plodne vode, izlaženje dijelova posteljice i ploda iz rodnice.

Ovi se simptomi mogu javljati u raznim kombinacijama i biti različite jačine. Zbog toga je svako krvarenje u trudnoći znak koji obavezno treba razjasniti posjetom ginekologu.


detaljnije >>

Pluća

Pluća (lat. pulmones) su glavni organ dišnog sustava kod kopnenih kralježnjaka, nekih riba i nekih zmija.

Kod sisavaca pluća se nalaze smještena u prsnoj šupljini, zajedno sa srcem.

Osnovna funkcija pluća je prijenos kisika iz atmosfere u krvotok, te izdavanje ugljikovog dioksida iz krvotoka u zemljinu atmosferu


detaljnije >>

Upale jajnika

Česti uzročnici su Neisseria gonorrhoeae i Chlamydia trachomatis, no i nizi drugih mikroorganizama.

Za akutne upale žena ima izražene simptome od kojih je najznačajnija bol koja se može širiti prema nozi i pojava iscjetka iz rodnice.

Često je prati i porast tjelesne temperature.


detaljnije >>

Usporeno srce

Srce inače pumpa između 60 i 100 puta u minuti kako bi dovoljna količina kisika došla u vitalne organe. Ako je broj otkucaja manje od 60 riječ je o usporenom srcu (bradikardiji). Broj otkucaja srca manje od 60 je normalna pojava kod mirovanja (spavanja) te u dobro treniranih sportaša.


detaljnije >>

Zatajenja srca

Srce je središnji organ cirkulatornog sustava. U desnu stranu srca ulazi venska krv (osiromašena kisikom) koja bude u mirovanju 60-70 puta proslijeđena u plućnu cirkulaciju.

U plućima gdje se plućni mjehurići svakim udisajem ispune zrakom, kisik izmjenom plinova uđe u crvena krvna zrnca.Takva krv bogata kisikom ulazi u lijevi stranu srca (arterijska krv). 

U lijevoj klijetki gdje je pritisak u dijastoli (pauzi između sistola - kontrakcija mišićnih stijenki) 70-80 mmHg, krv bude 60-70 puta u minuti istisnuta u aortu gdje je pritisak 120 mmHg. Iz aorte arterijska krv bude prenesena svim organima i organskim sustavima kako bi sve stanice mogle koristiti kisik neophodan za njihov rad i život.


detaljnije >>