Kolesterol i trigliceridi igraju ulogu u nastanku ateroma – suženja krvnih žila, čime se smanjuje cirkulacija u zahvaćenom području, a ukoliko to nastane u srcu, dolazi do razvoja angine pectoris i posljedično srčanog infarkta.
Srčane bolesti ili bolesti srca su naziv za sve bolesti i medicinske poremećaje rada srca.
Neke od srčanih bolesti su urođene (tzv. srčane mane), i nazivaju se kongenitalnim. Ostale se naknadno razvijaju kod čovjeka i najčešće su posljedica životnog stila.
Srčani zalisci su zalisci u srcu koji služe za usmjeravanje krvi unutar srca. Postoje četiri zaliska u srcu, a to su:
Dva atrioventrikularna zaliska koji se nalaze između komora i pretkomora
Dva semilunarna (polumjesečasta) zaliska koji se nalaze između komora i arterija koje izlaze iz srca
Srce inače pumpa između 60 i 100 puta u minuti kako bi dovoljna količina kisika došla u vitalne organe. Ako je broj otkucaja manje od 60 riječ je o usporenom srcu (bradikardiji). Broj otkucaja srca manje od 60 je normalna pojava kod mirovanja (spavanja) te u dobro treniranih sportaša.
Srce je središnji organ cirkulatornog sustava. U desnu stranu srca ulazi venska krv (osiromašena kisikom) koja bude u mirovanju 60-70 puta proslijeđena u plućnu cirkulaciju.
U plućima gdje se plućni mjehurići svakim udisajem ispune zrakom, kisik izmjenom plinova uđe u crvena krvna zrnca.Takva krv bogata kisikom ulazi u lijevi stranu srca (arterijska krv).
U lijevoj klijetki gdje je pritisak u dijastoli (pauzi između sistola - kontrakcija mišićnih stijenki) 70-80 mmHg, krv bude 60-70 puta u minuti istisnuta u aortu gdje je pritisak 120 mmHg. Iz aorte arterijska krv bude prenesena svim organima i organskim sustavima kako bi sve stanice mogle koristiti kisik neophodan za njihov rad i život.